PURTICI

Z E P A
 
PortalPortal  HomeHome  GalleryGallery  CalendarCalendar  Kako koristiti ovaj Forum?Kako koristiti ovaj Forum?  TraiTrai  Lista lanovaLista lanova  Grupe korisnikaGrupe korisnika  RegistracijaRegistracija  LoginLogin  

Share | 
 

 ANALIZA SLUČAJ GANIĆ

Vidi prethodnu temu Vidi sljedeu temu Go down 
AutorPoruka
hadzi Nazif



Broj postova : 112
Registration date : 2009-07-31

KomentarNaslov komentara: ANALIZA SLUČAJ GANIĆ   Thu Mar 11, 2010 11:16 am

SRBIJA I REPUBLIKA SRPSKA UDRUŽENO PROTIV BOSNE I HERCEGOVINE

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku i Balkanu. IFIMES je pripremio analizu aktualnih dešavanja povodom hapšenja u Londonu Ejupa Ganića, bivšeg člana Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine (1991-1996) i posljedicama njegovog hapšenja na situaciju u regiji Zapadnog Balkana. Iz opširne analize sa naslovom „SRBIJA I REPUBLIKA SRPSKA UDRUŽENO PROTIV BOSNE I HERCEGOVINE“ izdvajamo najvažnije i najzanimljivije dijelove.
08.03.2010


SRBIJA I REPUBLIKA SRPSKA UDRUŽENO PROTIV BOSNE I HERCEGOVINE



TADIĆ-DODIKOVA KUHINJA PROTIV BiH

Da li je hapšenje bivšeg člana Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine (1991-1996) Ejupa Ganića na Dan nezavisnosti BiH 1.marta/ožujka 2010.godine u Londonu novo kršenje međunarodnog pravnog poretka i jurisdikcije ICTY (Međunarodnog tribunala za bivšu SFRJ) od strane Republike Srbije? Kakva je strategija Srbije u pogledu međunarodnih sudskih institucija i na koji način želi zaustaviti Bosnu i Hercegovinu u dokazivanju odgovornosti Srbije za počinjene zločine u BiH?

Međunarodni institut IFIMES je istražio, da je inkriminirajući dosje protiv Ejupa Ganića sačinjen u vojnim-istražnim, obavještajnim krugovima i u Generalštabu Vojske Jugoslavije (VJ) u Beogradu te da je 2002.godine prebačen u Republiku Srpsku (RS) sa zahtjevom da RS preda dosje protiv Ganića i drugih osumnjičenih za navodni zločin u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu 3.maja/svibnja 1992.godine na ocjenu i mišljenje ICTY, shodno Pravilima puta Rimskog sporazuma.

Krivična prijava protiv Ganića i drugih je podnesena 17.5.1993 vojnom tužiocu pri Generalštabu VJ od strane potpukovnika Danka Simića, koji je ujedno bio sekretar tima za prikupljanje podataka o ratnom zločinu pri Generalštabu VJ, dok je istraga otvorena 21.7.1994.godine rješenjem donesenim od strane istražnog sudije Zdravka Petrovića, majora VJ. Nakon što je vojni istražni Sud u Beogradu 31.1.2002.godine cjelokupni dosje uputio u vojno Tužilaštvo u kojem su se našle izjave raznih oficira bezbjednosti i generala JNA/VJ od Milutina Kukanjca do Aleksandra Vasiljevića, srbijanske vlasti donose odluku da iskoriste RS i da preko RS-a predaju dosje na mišljenje i ocjenu ICTY. Dosje je po hitnom postupku u julu 2002.godine preko Sekretarijata za saradnju RS predat ICTY u Den Haagu. Predsjednik Republike Srbije Boris Tadić i premijer Republike Srpske Milorad Dodik aktivno su se uključili u dešavanja u vezi „slučaj Ganić“.

ICTY ZAKLJUČIO SLUČAJ GANIĆ I DRUGI

ICTY je 17.6.2003. dopisom sa potpisom Carle del Ponte (faksimil ICTY dokumenta u donjem dijelu analize) obavijestio srpskog oficira za vezu sa haaškim Tribunalom Trivuna Jovičića, da nema dovoljno dokaza prema međunarodnim standardima, da se Ejup Ganić može smatrati odgovornim za teško kršenje međunarodnog humanitarnog prava zaključivši da je slučaj “Dobrovoljačka“ ustvari insinuacija Beograda i ako postoji eventualna odgovornost, onda je to odgovornost generala Milutina Kukanjca zbog tadašnjeg hapšenja predsjednika Predsjedništva RBiH Alije Izetbegovića. Mišljenje ICTY je proslijeđeno u RS, a prema dostupnim informacijama preko RS i u Beograd. Raspisivanje međunarodnih potjernica od strane Srbije protiv Ganića i drugih je pitanje zloupotrebe pri­mje­ne Evrop­ske kon­ven­ci­je o ek­stra­di­ci­ji čiji po­tpi­sni­ci su i BiH i Srbi­ja i Ve­li­ka Bri­ta­ni­je, te bilateralnog spo­razuma između Srbi­je i Velike Britanije potpisanog 1901. go­di­ne. Žrtva zloupotrebe prava od režima u Beogradu je Ilija Jurišić, državljanin BiH, koji je uhapšen i osuđen u montiranom procesu na 12 godina zatvora u vezi slučaja „Tuzlanska kolona“ iz maja 1992.godine.

Postavlja se pitanje i odgovornosti Velike Britanije zašto nije uvažila stav i mišljenje Interpola, koji je početkom jula 2009.godine suspendirao srbijanske tzv. crvene potjernice i stavio pod reviziju bilateralni zahtjev Srbije za hapšenjem Ganića i drugih, ali i mišljenje ICTY-a, imajući u vidu osjetljivost cijelog slučaja.

Velika Britanija će ove sedmice biti država koja će analizirati tajne istrage i dosjee bivše JNA/VJ, vojske koja je učestvovala u najvećim zločinima nakon II svjetskog rata i njene dosjee koji su podvalom preko RS podneseni ICTY na ocjenu.

Međunarodni institut IFIMES smatra, da nadležni organi Velike Britanije treba da poštuju stav ICTY i Interpola, da hitno suspendiraju srbijanske potjernice u slučaju „Dobrovoljačka“ i oslobode Ejupa Ganića.

U pozadini događanja Srbija svim silama pokušava lobirati, da se Ganić prebaci u Srbiju, pa čak da se britanski sud proglasi nadležnim, kao što se proglasio u slučaju August Pinoche, kada je ispoštovao zahtjev Španije.

TAJANSTVENA ULOGA GEOFFREY-a NICE-a

U vezi sa lobiranjem postavlja se pitanje uloge Sir Geoffrey Nice, bivšeg tužioca ICTY, britanskog državljanina, u odnosu na mnoge procese u regionu. Njegova aktivnost neposredno se povezuje sa tajnim službama te sa savjetodavnom ulogom u Srbiji i njegovu vezu sa međunarodnim nevladinim sektorom u Srbiji. Sir Nice je također pokušavao pronaći angažman na Sudu i Tužilaštvu BiH, što mu nije uspjelo. Značajno bi bilo provjeriti šta o slučaju Ganić zna ovaj britanski odvjetnik-savjetnik imajući u vidu da je vodio slučaj protiv Slobodana Miloševića, kada je zbog dužine slučaja Milošević naposljetku umro u zatvorskoj ćeliji.

Međunarodni savjetnici Srbije intenzivno rade na tome da se spor pred ICJ (Međunarodnim sudom pravde) u Den Haagu sa Hrvatskom završi dogovorom i tako izbjegne sudski proces, ali i istovremeno savjetuju da Srbija uloži reviziju na presudu ICJ u sporu BiH i Srbije te da Srbija pokuša srušiti sudsku odgovornost po presudi iz 2007.godine zbog ne sprječavanja i zbog ne kažnjavanja genocida. Također međunarodni savjetnici, a što je postala državna strategija Srbije, savjetovali su da Srbija ne izručuje Ratka Mladića, jer je procjena da nakon promjene optužnice na ICTY protiv Karadžića postoji realna opasnost da izručenjem Mladića Srbija bude dovedena u opasnost, jer presudama protiv dvojca Karadžić-Mladić, sa novim dokazima BiH ima realne izglede za reviziju tužbe protiv Srbije na Međunarodnom sudu pravde (ICJ) za koju je ostalo još sedam godina.

Zbog toga, prioritet srbijanske politike je postao ICTY i predsjednik Srbije Boris Tadić je podržao premijera RS Milorada Dodika na predstojećem referendumu, jer je jedno od referendumskih pitanja, da li građani RS-a podržavaju saradnju sa ICTY. Cilj je operativno opstruirati i zaustaviti ICTY u konačnici rada i izazivati diplomatsko-obavještajnim djelovanjem napade na ICTY, pa čak uz pomoć Rusije i Kine pokušati konačno i zatvoriti ICTY. Aktualna vlast u Srbiji kontinuirano realizira ankete u kojima se preko 70% građana Srbije protivi izručenju generala Mladića. Također su putem nevladinog sektora realizirali istraživanja po kojima navodno Hrvati, Bošnjaci i Albanci imaju isti procent nezadovoljstva radom ICTY kao što imaju Srbi.

Zvanična verzija srbijanske politike koju su ponudili glavnom haaškom Tužiocu Serge Bramercu je, da se optuženi general Ratko Mladić nalazi u Rusiji i da Rusija namjerno želi usporiti ulazak Srbije u EU, a u suštini postoji jedini i najjači dogovor, a to je dogovor Rusije i Srbije da što duže održi status države na čekanju, jer je poznato da je taj status „najprofitabilniji“za jednu državu.

Kakva je pozicija Bosne i Hercegovine? BiH je diplomatski razdijeljena i obavještajno pod dominacijom srbijanske Bezbjednosno-informativne agencije (BIA), nasljednice nekadašnje Službe državne bezbjednosti (SDB), koju je vodio haaški optuženik Jovica Stanišić. Državni organi BiH su blokirani državnom politikom Srbije preko premijera Republike Srpske Milorada Dodika i predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Nikole Špirića. Nezamislivo je, da jedna država kao BiH nema fond pomoću kojeg bi platila kauciju za bivšeg šefa države! BiH je u ovom trenutku nemoćna država i ukoliko se ne uspije izboriti da se zaustavi srbijanska pogromaška ofanziva prema međunarodnim institucijama kao što su ICJ, ICTY, Interpol, ali i trenutna prema Velikoj Britaniji velike su mogućnosti, da će preko 10000 patriotski orijentiranih Bosanaca i Hercegovaca biti taoci srbijanske politike, jer se upravo toliki broj Bosanaca i Hercegovaca nalazi na spisku srbijanskog režima.

BiH VJEČNI TAOC SRBIJANSKOG REŽIMA?

Ukoliko Bosna i Hercegovina prokocka završnicu pred ICTY i ne osigura realizaciju odgovarajuće državne strategije u BiH, postoji realna mogućnost, da ostane vječni taoc srbijanskog režima i raznih pojedinaca koji simboliziraju režim u Beogradu kao što su Dobrica Ćosić, Kosta Čavoški, Matija Bećković…, ali i zbog svojih politika koje još uvijek nemaju izlaz iz ove situacije. Međunarodni institut IFIMES će u narednom periodu nakon rješavanja slučaj Ganić objaviti analizu o odgovornosti određenih politika, pojedinaca i grupa vezano za ovaj slučaj.

Faksimil dokumenta ICTY od 17.6.2003.







Ljubljana, 08.mart/ožujak 2010
Na vrh Go down
Vidi profil korisnika
 
ANALIZA SLUČAJ GANIĆ
Vidi prethodnu temu Vidi sljedeu temu Na vrh 
Stranica 1/1

Permissions in this forum:Ne moete odgovoriti na teme ili komentare u ovom forumu
PURTICI :: POCETNA STRANICA :: ARHIVA-
Idi na: